Grički top - Dubravko Horvatić

Grički top - Dubravko Horvatić

Bilješke o piscu:
Dubravko Horvatić rođen je u Zagrebu 9.prosinca 1939., a umire 20.svibnja 2004. godine. Završio je klasičnu gimnaziju a na Filozofskom fakultetu studirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti. Bio je član Društva književnika hrvatske i ujedno postao i njegov tajnik. Nekoliko dječjih časopisa našlo se tokom godina pod njegovom uredničkom palicom. Među najpoznatija djela ubrajamo Stanari u slonu, Junačina Mijat Tomić, Grički top…

Otac mu je bio domobranski časnik zbog čega se važnost njegova rada prešućivala preko dvadeset godina. Čak su mu i djela zabranjivana. Obavljao je visoke dužnosti u Matici Hrvatskoj i tri godine djelovao na poziciji urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo.

Pisao je radove za djecu, eseje, putopise, kritike, pjesme i novele koje možemo pronaći sakupljene u preko 50 knjiga. Djela su mu zasad doživjela prijevode na 25 svjetskih jezika. Osvajač je nagrada Ivane Brlić Mažuranić, Miroslav Krleža i nagrade Tin Ujević. Jednako tako postoji i nagrada koje nosi njegovo ime im dodjeljuje se od 2006. godine.

O knjizi:

Grički top knjiga je koja unutar sebe sadrži 20 legendi. Kažemo legende a ne priče jer Horvatić u njih unosi slobodno ono bajkovito i nestvarno pa ih stoga ne možemo gledati kao valjani povijesni izvor. Govori se uglavnom o postanku naselja, pričama o nastajanju imena, o ratovima i njihovim junacima i lijepim djevojkama. U legende su ušetali slobodno i fiktivni likovi, otprije poznati iz narodnih bajki poput divova, vila i vještica.

Priča o Gričkokm topu iz naslova govori o nastanku rijeka na području istre, o Areni u Puli, o Plitvičkim jezerima, sestrama Tugi i Bugi, o Uzdah Kuli i Uzdah gradu, o caru Norinu i imenu grada Opuzena, Crvenom jezeru i još mnogočemu.

Neke od poznatijih priča su i Oranje diva Dragonje, Lijek iz zaleđena jezera, naslovni Grički top i Krvavi most.


Oranje diva Dragonje

Sadržaj:
Na području današnje Ćićarije u sjevernoj Istri nekada je postojalo veliko jezero. Stanovnici koji su živjeli u njegovoj blizini uvijek su imali vode u izobilju i stoga su se sela gusto natiskala oko spomenutog jezera. Kako je u ostalim dijelovima Istre vode bilo vrlo malo, ostatak zemlje zjapio je gotovo prazan.

U špilji blizu jezera živio je i veliki div. Ime mu je bilo Dragonja. On je bio veoma dobar div i uvijek je pomagao stanovnicima ovoga kraja. Pomagao im je nositi kamenje i borove je čupao iz zemlje zajedno sa korijenjem. Ako bi nekome udaljenom od jezera trebalo vode Dragonja bi je donio.

Dragonji nije bilo lako gledati ljude koji se muče daleko od jezera i došao je na ideju kako će poorati duboku i široku brazdu skroz do mora. kako bi to učinio trebalo mu je prvo 60 volova i dogovorio se sa stanovnicima da smije zadržati sve volove kada završi, pošto je bio velik i jak i vola samog mogao je pojesti za doručak.

Ovo nije bila obična brazda. Za nju je bio potreban golem plug i Dragonja ga je sam izradio. Dragonja je napokon zaorao, volovi su vukli a on je fijukao bičem. Krivudao je između provalija i brda i napokon stigao do mora. Rijeka je potekla i ljudi su se naselili uz njenu obalu sad imajući vode u izobilju.

Kasnije je Dragonja izorao još jednu rijeku, mirnu i sporu. Stanovnici, koji su se naselili u blizini prozvali su je Mirna. I za ovu pogodnu dobio je 6o volova. Treća rijeka bila je dogovore za istu cijenu, ali put prema gradu Pazinnu u središtu Istre nije bio toliko lak. Tlo je bilo kamenito i nepristupačno i rijeka nije zadovoljavala. Kapetan se na njega naljutio sa pazinskih zidina zaprijetivši mu da neće dobiti volove.

Dragonja je ljut prebacio plug preko ramena i otišao, ali ono što je kapetan nazvao nečim plitkim i krivudavim odjednom je došlo do pazinskih zidina. Pazinjani su se preplašili nagle navale vode i počeli dozivati diva da se vrati. Dobar kakav jest, vratio se nazad, probio nogom rupu u tlu kroz koju je sva voda otekla. To je bi dan kada je nastala rijeka ponornica naziva Fojba.

Vrsta djela:
Legenda.

Mjesto radnje:
Istra.

Likovi:
Div Dragonja, stanovnici Istre.


Lijek iz zaleđena jezera

Sadržaj:
Kako su nastala Plitvička jezera?

Davno prije Sunce je na područje Like poslalo toliko zraka da je zavladala okrutna suša. Sve je bilo pogođeno i ljudi i biljke i životinje. Ljudi su očajni i na rubu snaga zazivali i molili za pomoć. Spas je došao od Crne kraljice. Njeno im moglo bi sugerirati da je ona zla vještica, ali radilo se o dobroj vili koja je živjela na Velebitu.

Riješila je problem suše podigavši branu na Crnom jezeru i zatim je izazvala silnu količinu kiše . Time je stvoreno Prošćansko jezero, nazvano tako upravo zato jer su ljudi isprosili od vile vodu. Na ovo jezero veže se još 15 većih i manjih jezera sa slapovima.

U blizini jezera živjela je stara žena, travarka koja je znala apsolutno sve što se treba znati o ljekovitom bilju. Živjela je povučeno i mnogi su je se bojali, ali djeca su je uvijek voljela. Živjela je u staroj trošnoj brvnari i jedne noći začula je kucanje na vratima. Otvorivši uočila je izmorena čovjeka koji je došao po pomoć za svoju kći. Bila je bolesna već danima i nitko nije znao kako joj pomoći.

Baka je znala koji je lijek. Odoljen. Ali nije ga mogla pronaći među svim biljem koje je posjedovala. Čovjek je klonuo i zaspao od umora. Baka nije željela da djevojčica umre, debelo se obukla i krenula u noć i vijavicu kako bi pronašla ljekovitu biljku. Posrtala je i padala i napokon stigla do pećine.

Napokon je pronašla malo odoljena i, znajući da je vremena malo, dobrzala je prečacem kući. Prečac je išao preko zaleđenog jezera. Gotovo je prešla skroz na drugu stranu kada se led prolomio i baka je propala. U kolibi je istovremeno vatra zamrla i muškarac se probudio. Zabrinut slijedio je bakine korake i stigao do zaleđenog jezera. Tamo ga je dočekao šokantan prizor.

Iz leda je virila ruka u kojoj je bio stručak ljekovita bilja. Bilje je djevojci spasilo život i kada je ozdravila otac joj je ispričao priču o dobroj starici koja je dala život za nju. To jezero kasnije su djeca pastirići nazvali Bakinovac.

Vrsta djela:
Legenda.

Vrijeme radnje:
Davno prije.

Mjesto radnje:
Lika.

Likovi:
Baka, otac bolesne djevojke.


Grički top

Sadržaj:
U starom dijelu Zagreba, Griču, nalazi se kula Lotrščak. Svaki dan točno u podne sa kule opali top. Stari Zagrepčani dobro poznaju taj zvuk i sa osmijehom i ponosom po njemu namještaju satove, iako se došljaci i turisti neobaviješteni o ovom običaju ponekad prepadnu.

Legenda Grički top donosi nam priču o događajima koji su se odvijali u 16. st kada su Turci željeli osvojiti čitavo ovo područje. Tadašnji namjesnik sultana u Bosni bio je Hasan-paša Predojević koji je hrvatskom vladaru prvo na prijevaru oteo Bihać i zatim je krenuo prema Sisku. Od 1591. do 1593. napadao ga je tri puta.

Vojska Hasan-paše smjestila se oko Siska dok je on sa nekoliko tisuća vojnika nastavio pljačkati i paliti okolna sela. Stanovništvo tih krajeva imalo je mračnu sudbinu ako oni bili uhvaćeni živi. Prodavali su ih Turskom Carstvu kao roblje.

Zagrepčani su sa zebnjom i tugom gledali kako suprotna obala Save gori . Bilo je samo pitanje vremena kada će ovo razaranje stići i do njih. Hasan-paša planirao je nakon Siska osvojiti ovaj bogati grad. Bespomoćno su gledali kako su se Turci zabavljali razapevši svoje šatore. nisu imali top dovoljno velikog dometa koji bi mogao prebaciti preko Save.

Počeli su se pripremati na najgore i svakim danom nabavljati sve više oružja i tako su iz bečke radionice uspjeli dopremiti top velikog dometa. Bile su potrebne velike dizalice i koloturi da ga se dopremi na kulu Lotrćak. Dok su Turci tako bezbrižno uživali u ženama i glazbi Zagrepčani su uperili cijev ravno na šator Hasan-paše.

Jednog proljetnog dana Hasan-paša je sjedio sa agama i begovima unutar šatora. Kuhar je donio velikog pijetla na srebrnom pladnju, odjednom se čuo strašan prasak. Svi šatori su od silne zapuha pali. Begovi i age, kao i posluga, koprcali su se zarobljeni ispod tkanine. Dali su se u bijeg koliko su ih noge nosile.

Zagrepčani nisu bili svjesni učinka svoga topa skroz do trena dok im jedan ratni zarobljenik kod Siska nije ispričao što se dogodilo. Ovaj poraz kod Siska zaustavio je Turke i oni nikada nisu stigli do Zagreba. Svakoga dana u podne odjek topa podsjeća Zagrepčane na ovaj slavni hitac.

Vrsta djela:
Legenda.

Vrijeme radnje:
16.stoljeće.

Mjesto radnje:
Zagreb, Sisak.

Likovi:
Hasan-paša Predojević, Zagrepčani.


Krvavi most

Sadržaj:
Ladislav Kumanac, hrvatsko - ugarski kralj umire bez nasljednika. Kako to obično biva svi rođaci počinju se natezati za prijestolje i u Hrvatskoj i Mađarskoj započele su prave borbe koje su potrajale godinama. Dva istaknuta rođaka su stariji Andrija Mlečanim i Karlo Martel sa druge.

Upravitelj biskupskog Medvedgrada Grdun najprije se priklonio Andriji ali zatim pokazuje koliko je prevrtljiv priklanjajući se Karlu koji počinje pobjeđivati. No razlog nije bila samo pobjeda već i lijepa Ružica, sestra Karlovih saveznika.

Ružica je živjela među klarisama u samostanu na Gradecu i jednoga dana ju je prolazeći opazio mladi vitez. Neprestano se vraćao i dobacivao joj ruže. I on se njoj počinje sviđati. Uskoro se dogodila kobna noć u kojoj je samostan planuo. Ružica je gotovo umrla ugušivši se, ali mladi vitez ju je spasio.

Svaki dan nakon toga šetali su vrtom. Čak je i teta Margita koja je bila nadstojnica samostana opravdavala vezu ove mlade djevojke i viteza. No Ivan i Henrik, Ružičina starija braća dolaze sa viješću da se ona mora udati za Grduna. teta Margita oštro se usprotivila, a Ružica je postala neutješna.

Ime mladoga viteza bilo je Pavo Slavinić i kako je Grdun poslao uhode uskoro saznaje za suparnika. Želio se riješiti konkurencije i poslao nekoliko lopuža da riješe taj problem. Spretni Pavo uspio je izvući živu glavu od nekoliko pokušaja ubojstva.

Frustritran Grdun kreće uništiti Gradec i Kaptol. No čim su začuli buku sa Kaptola, građani Gradeca pohitali su u pomoć naoružani i spremni boriti se, a vodio ih je Pavo. Žarište okršaja dogodilo se na teškom drvenom mostu. Uslijedila je okrutna krvava borba iz koje Slavinić izlazi kao pobjednik, a Ružica mu trči u zagrljaj.

Vrsta djela:
Legenda.

Vrijeme radnje:
13.st.

Mjesto radnje:
Zagreb.

Likovi:
Grdun, Ružica, Pavo Slavinić.