Friday, March 2, 2012

Omiški gusari - Alojz Majetić

Omiški gusari - Alojz Majetić

Bilješke o piscu (verzija 1):
Alojz Majetić rođen je u Rijeci 1938. godine. U Delnicama je završio srednju školu, a studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Radio je kao korektor, novinar, samostalni književnik i urednik humorističnih listova Paradoks i Kerempuh. Književni rad je započeo poezijom. Objavio je šest knjiga pjesama. Za povijesni roman Omiški gusari dobio je 1981. godine nagradu »Grigor Vitez«. Majetić piše radijske i televizijske drame i filmske scenarije.

Bilješke o piscu (verzija 2):
Alojz Majetić rođen je u Rijeci 30. 08. 1938. Srednju školu završio je u Delnicama, a studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao korektor, novinar i urednik. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga, a uređivao je časopise "Paradoks" i "Kerempuh".

Objavio je više zbirki pjesama, a poznatije su mu: "Dijete s brkovima priča", "Otimam", "Zapovjedni način", "Kako uspjeti u životu". Piše i romane, a za povijesni roman "Omiški gusari" dobio je 1981. godine Nagradu "Grigor Vitez". Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija.

Mjesto radnje:
Split, te okolica Splita i Omiša.

Vrijeme radnje:
Razdoblje između 1180. i 1226. godine.

Tema:
Opis jednog dijela stogodišnje borbe za očuvanje djedovine, samostalnosti, časti i prava na vlastiti način života koju su vodili hrvatsko pleme Kačići protiv Bizanta i Mlečana. Kroz povijesne događaje pisac nam opisuje veliku i zabranjenu ljubav Malduha Kačića i Marije Plusnikov.

Pouka:
Treba biti hrabar, pravedan, odlučan i ustrajan u borbi za slobodu i očuvanje svog ognjišta.

Kratki sadržaj:
Pohlepan splitski nadbiskup Rajnerije nastoji nizom spletki prisvojiti za splitsku crkvu zemlju u selu Srinjinama podno Mosora. Uz pomoć carskog namjesnika Rugerija ishodio je pravo na navedenu zemlju, no ova je pripadala omiškom plemenu Kačića. U borbi za očuvanje svoje zemlje razljućeni Kačići predvođeni knezom Nikolom ubiše gramzivog nadbiskupa. Bojeći se odmazde moćnijeg neprijatelja Kačići skloniše u Split malog Malduha od kojeg je knez Nikola puno očekivao. U gradu se Malduh ubrzo zagledao i zaljubio u plemkinju Mariju Plusnik. Njezin otac Petar i brat Dominik bili su probizantinci i veliki neprijatelji Kačića. Kaznena bizantska ekspedicija bila je potučena do nogu i doživjela je veliku sramotu.

Marijin otac Petar, brat Dominik i pohlepni nadbiskupov sluga Mačica odlaze u Ravenu po opljačkano blago koje je tamo skrio pokojni nadbiskup. U gužvi u luci Malduh je izrazio Mariji želju da je jednog dana uzme za ženu. Pokazao je pritom odlučnost pravog muškarca. Marija je odmah pristala, no te je riječi čula Jurislava, očeva sestra koja je nakon majčine smrti brinula o Mariji. Malduha su uhvatili i bacili u tamnicu. Knez Nikola odluči spasiti Malduha te otme Dominika kako bi napravili zamjenu zarobljenika. U međuvremenu Marija sazna da je Jurislava očeva ljubavnica a ne sestra i ova joj pomogne doći do voljenog Malduha prije razmjene. Mladić se vraća kući, a otac i Jurislava odvedoše Mariju u samostan. Odrastao Malduh uzaludno traži Mariju i u toj potrazi dolazi blizu Venecije gdje biva uhvaćen i bačen na galiju kao veslač.

Na galiji je i Dominik, poznat kao posebno okrutan gonič veslača. U napadu Omišana na galiju oslobođen je Malduh, a zarobljen Dominik. U zamjenu za slobodu Dominik otkrije mjesto gdje se nalazi Marija. Nakon šest godina traganja Malduh je konačno našao voljenu Mariju. Oženili su se i ona mu rodi sina Osora. Malduh je ponovo na moru i planira stvoriti savez gradova koji će se onda lakše oduprijeti Veneciji. Ne uspijeva u svojoj nakani, pa gradi flotu i uspješno se bori protiv Mlečana. U jednoj od borbi Dominik ponovno biva zarobljen. Malduh mu poklanja život, no ovaj za uzvrat mora potopiti onoliko brodova koliko ih je potopio brod na kojem je služio.

Održao je obećanje i između Dominika i Malduha razvilo se čak i neko pritajeno prijateljstvo. Omiška flota zadaje teške udarce neprijatelju sve dok 1226. godine nisu potpisali mir s papom, a Malduhu se gubi svaki trag.

Pažljivo pročitaj riječi koje knez Nikola na samrti upućuje Malduhu. Pronađi u njima osnovnu misao (ideju) romana:
Bez obzira što su Mlečani jači i nadmoćniji, knez Nikola i na samrti misli na samostalnost i domovinu. Osnovna misao romana je neuništiva težnja za slobodom i samostalnošću.

Sažeto prepričaj fabulu upotpunjujući svoje pričanje odabranim citatima iz djela:
Split je 1180. godine bio pod kratkotrajnom vlašću Bizanta protiv kojeg se borilo buntovno hrvatsko pleme Kačića. Nadbiskup Rajnerije je spletkama uz pomoć carskog namjesnika Rogerija dobio pravo na Kačićevu zemlju podno Mosora. Pravo na tu zemlju Rajnerije je platio životom jer su ga Kačići na čelu s knezom Nikolom kamenovali čim je kročio na nju. Kačići nadbiskupa nisu ubili sa slašću u srcu jer nisu zli ljudi nego domoljubi:

„Djeco moja, ubili smo čovjeka. Nismo uzeli život nadbiskupu, nismo
ubili duhovnog oca. Ubili smo čovjeka koji je posegnuo za našom
zemljom, za zemljom naših djedova. Neka nitko nikada ne pomisli da
smo ubili sa slašću u srcu.“

Taj događaj je uzbudio cijeli Split. Omiški knez Nikola je puno nade polagao u maloga Malduha kojeg su sklonili u Split kod svojih saveznika, ribara Jakova i ženu mu Murvu. Malduh se u Splitu očarao likom djevojke koju je ugledao na prozoru, a to je bila kći uglednog plemića Petra Plusnika, probizantinca i neprijatelja Kačićeva roda. Marija je bila dobra i grozila se svakog nasilja:

„Oče, recite, vi to zacijelo znate: zašto ljudi ubijaju jedni druge?
I zar nije veća slast promatrati noću vatre na ribarskim lađicama?
I zar nije veća i ljepša slast slušati mladiće kako pjevaju u sumrak na
ulicama?

Za života je nadbiskup Rajnerije opljačkao i sakupio bogatstvo koje je pohranio u Ravenni. Njegov pohlepni sluga Mačica je u dogovoru s Petrom Plusnikovim tim bogatstvom sebi kupio plemićki naslov. Malduh se u luci uspio približiti Mariji, uzeo ju je za ruku i šapnuo joj riječi od kojih su oboje zadrhtali:

„Uzet ću te za ženu!“

To je vidjela Jurislava, Petrova sestra koja se brinula o Mariji nakon majčine smrti. Izdala ih je Petru i Malduh je poslije toga uhvaćen i bačen u tamnicu. Knez Nikola koji je jako volio Malduha, i on i njegov sin Šimun smislili su plan kako da ga oslobode. Mletačkom galijom, koju su davno prije zarobili, otplovili su na pučinu i zarobili Plusnikova sina Dominika koji je sa pohlepnim Mačicom plovio za Ravennu. Plusnikovu su nudili Dominika u zamjenu za Malduha na što je on pristao.

Prije razmjene Marija se uspjela sastati sa svojim Malduhom u čemu joj je pomogla Jurislava koju je Marija ucijenila jer je doznala da je Jurislava ljubavnica njezina oca, a ne sestra. 1194. godine Malduh je odrastao čovjek, knez od Jadrana ili Morski knez. Mlečani vladaju gotovo cijelom Dalmacijom osim Zadra i otoka. Mariju je otac zatvorio u samostan, a Malduh ju je tražio. U toj potrazi došao je preblizu Veneciji i tu su ga zarobili. Četrnaest mjeseci je bio okovan i okrutno mučen na Mletačkoj galiji. Najviše ga je mučio Marijin brat koji mu se osvećivao:

„Među goničima bilo je i takvih koji su bili zvijeri u ljudskoj spodobi.
No najzvjerskiji od sviju što su se izredali na toj galiji bio je
gonič Domenico, nježna, dječačka lica, a vučje duše.“

Omišani su uspjeli osloboditi Malduha i zarobiti Marijinog brata kojemu Malduh nudi slobodu ako mu reče gdje je Marija. Dominik je oslobođen, a Malduh je našao svoju Mariju sa kojom je dobio sina Osora. Malduh je planirao stvoriti lanac slobodne obale koji je onda mogao biti ravnopravan protivnik Venecije. Ideja o okupljanju dalmatinskih gradova je propala iako je Dubrovnik bio na Malduhovoj strani.

„I vi i ja, dakle, dobro znamo da će gradovi redom pokleknuti pred
krilatim lavom. Nemojte mi uzeti za zlo ovo što ću vam sada reći:
vi nećete ostvariti svoj naum i jedino što će vam preostati bit će da se
i dalje borite kao gusari.“

Sljedećih godina omišani su redom spaljivali Mletačke brodove. U jednom okršaju su opet zarobili Dominika koji je, da bi dobio slobodu, sam palio Mletačke brodove. 1203. godine Mlečani su prisilili križare da za cijenu prijevoza do Svete Zemlje osvoje Zadar. Osvajanje Zadra Malduha je jako pogodilo i zato se zavjetovao da će se osvetiti Mlečanima, što je sa svojom flotom i napravio 1221. godine. Te iste godine flota na čelu s papinskim poslanikom Akoncijem odlučila je uništiti omišane ali omišani su lukavom ratnom taktikom, preobučeni u križare, uništili papinsku flotu podno zidina Omiša. Od tada se Malduh Kačić više ne spominje.

„Poslije Akoncijeva poraza izgubljen mu je svaki trag. Neki misle da je
knez možda poginuo baš u toj bitki. No to je jedna od bezbrojnih
pretpostavki.“

1226. godine omišani su potpisali mir s papom i spalili svoje brodove.

„I još možemo pročitati da su omišani, prihvaćajući mir što im ga je
ponudio papa 1226.godine, pet godina poslije Akoncijeva poraza,
dali čvrsto obećanje da će mir poštovati. A da bi obećanje održali,
znali su da im ne preostaje drugo nego da spale vlastite lađe.“

Podijeli likove na negativne i pozitivne:
Negativni - Petar Plusnikov, njegov sin Dominik, Jurislava, nadbiskup Rajnerije i njegov sluga Mačica i goniči na mletačkim brodovima.

Pozitivni - Marija Plusnikov, Malduh Kačić, knez Nikola Kačić, ribar Jakov, Murva i ostali omiški domoljubi.

Okarakteriziraj lik Malduha Kačića, Dominika i Marije:
Malduh Kačić
Već kao trinaestogodišnji dječak bio je hrabar i odlučan. U starijoj dobi jak, snažan, Knez Jadrana, naočit mladić. Imao je izvrsno pamćenje koje mu je omogućilo da u tri godine upozna obje strane Jadrana. Snalazio se na moru, spretan, domišljat, imao je osobine vođe. Imao je fizičku i duhovnu snagu. Bio je srčan i neustrašiv.

Marija Plusnikova
Djevojka dobrog srca koja ne voli surovost i ubijanje. Hrabra, jaka i strpljiva u čekanju svoga Malduha. Snažna i odlučna što je dokazala kada se suprotstavila Jurislavi. Vjerna žena i dobra majka.

Dominik Plusnikov
Negativan lik u romanu. Osvetoljubiv, opak gonič robova na galiji. Ima i osobine dobrog čovjeka jer se poslije uz Malduhovu pomoć ipak preobrazio.

Povijesni roman je prozno književno djelo vezano uz povijesne događaje, povijesne ličnosti, sukobe i ideje. Dokaži da je ovo povijesni roman:
Da je ovo povijesni roman govore nam povijesni likovi i povijesne činjenice kojima se pisac koristio dok je pisao roman. Povijesne osobe u romanu su: nadbiskup Rajnerije, carski namjesnik Rogerije, omiški knez Nikola Kačić, njegovi sinovi Šimun i Bogdan, te Malduh Kačić. Roman obuhvaća povijesno razdoblje od 1180-1226. god.

Analiza likova:
Malduh Kačić
Glavni lik romana, ujedno je i povijesna ličnost. 1221. godine postao je omiški knez. Već kao dječak bio je srčan, strastven i odlučan. Zbog izvanrednog pamćenja bio je živa pomorska karta i u tri je godine upoznao obje obale Jadrana. Ima veliku duhovnu i fizičku snagu, te se ističe kao srčan, neustrašiv i mudar vođa, posebno odan ideji borbe protiv Mlečana.

Marija Pulsnikova
Nije povijesna ličnost. U romanu pisac je opisuje kao Malduhovu ženu. Krase je odanost, ljubav i razumijevanje. Za razliku od oca Petra i brata Dominika ne podnosi ubijanje, podvale i surovost. Dobra je majka i odana žena.

No comments:

Post a Comment