Oliver Twist - Charles Dickens
Bilješke o piscu (verzija 1):
Charles Dickens rođen je 1812. god., a umro 1870. god. Jedan je od najpoznatijih engleskih pripovjedača realističkog stila. U svojim djelima prikazivao je englesko društvo XIX. stoljeća, posebno brojne socijalne probleme. Obilato se koristio humorom i satirom te napetostima i iznenađenjima u fabuli i radnji. Socijalnu težinu svijeta i života djece i djetinjstva na najsnažniji je način prikazao u romanima “David Copperfield” i “Oliver Twist”. U Dickensovom opisu ističe se serija romana o Pickwickovcima.
Bilješke o piscu (verzija 2):
Charles Dickens rodio se u Landportu 1812. Srednja i “niža srednja” klasa (kako ih obično nazivaju Englezi), tj. državni činovnici, obrtnici, sitni trgovci itd. živjeli su prilično dobro. Siti, zadovoljni, divili su se britanskom imperiju. Ukratko, bili su to tipični malograđani koji nisu željeli nikakvih promjena, zadovoljni trenutačnim stanjem. U toj “nižoj srednjoj klasi”, u obitelji siromašnoga državnog činovnika, proveo je djetinjstvo Charles Dickens. Bio je drugo od osmero djece. Dojmovi koje je ponio iz djetinjstva ostali su mu u neizbrisivu sjećanju do kraja života i bili su presudni za njegov razvoj kao čovjeka i pisca.
Rano je upoznao bijedu i neimaštinu. Dok je još bio dijete otac mu je zbog dugova dospio u zloglasni londonski zatvor Marshalesa. Posjećivao ga je s majkom i zauvijek zapamtio tu ružnu zgradu i jadnike koji su u njoj bili zatočeni. Obitelj je zapala u takvu bijedu da je i mali Charles morao prekinuti školovanje i zaposliti se kako svi skupa ne bi skapavali od gladi. Poslije je u svojim romanima oživio uspomene na to svoje jadno, prezreno djetinjstvo.
Godina 1836. značajna je u piščevu životu. Početkom te godine izlazi mu prva knjiga, Bozove skice, u kojoj je sabrao sve književne tekstove što ih je do sada napisao. Iste godine ženi se Catherinom Hogarth, kćerkom svoga prijatelja i novinskoga kolege. Izašao mu je i prvi mjesečni sveščić Posmrtnih spisa Pickwickova kluba, izvanrednog humorističnog romana. I dalje se nižu uspjesi, Oliver Twist, Život i doživljaji Nicholasa Nicklebyja, Stara prodavaonica rijetkosti, Barnabyjem Rudgeom, David Copperfield i mnogi drugi.
Posljednji mu je završeni roman Naš zajednički prijatelj. Smrt ga je zatekla dok je pisao Tajnu Edwina Droodea, u pedeset i devetoj godini, 1871. godine.
Mjesto radnje:
Engleska.
Vrijeme radnje:
19 st.
Tema:
Teško djetinjstvo dječaka Olivera Twista.
Osnovna misao:
Pisac govori kako dječak koji ne zna za svoje roditelje na kraju saznaje tko su oni, tj. dobro pobjeđuje zlo.
Kratki sadržaj:
Jedne noći nekakva došljakinja u ubožnici rodi sina, pa umre. Sinu je jedino ostavila stvari. Dječak je odrastao u kući jedne siromašne žene. Nakon nekog vremena dječaka Olivera Twista odveo je općinski pisar Bumble u sirotište. Tu je živio vrlo teškim životom. Nakon nekoliko mjeseci je otišao u London, gdje je susreo dječaka koji ga je odveo k starom Faginu. Fagin je Olivera učio trikove. Jednog dana dok su dječaci krali, a Oliver je bio s njima, stari gospodin greškom je shvatio da je Oliver nešto ukrao. Olivera su odveli na sud, ali je tamo bio svjedok koji ga je oslobodio. Olivera su Sikes i Nancy odveli k starom Faginu. Dječaka su iskoristili u krađi srebrnine gdje je bio ranjen. Na povratku ga je Sikes bacio u jarak. Oliver je ležao u jarku sve dok nije pala kiša koja ga je i probudila. Sav iznemogao otišao je kući. Kod kuće je bila Nancy koja se brinula o njemu. Nancy je shvatila da bi bilo najbolje da ga opet ne uhvate Fagin i Sikes. Oliver se brzo oporavljao, upoznao je i dobru djevojku Rose, a susreo je i starog gospodina Branlowa te mu je ispričao sve što se dogodilo otkako je napustio njegov dom. Gospodin Branlow je saznao da Oliver ima starijeg polubrata koji se predstavlja pod lažnim imenom (Monks). Monks je došao u London da uništi Olivera i sve što bi uputilo da je Oliver njegov polubrat. Htio ga je uništiti jer nije želio s njim dijeliti nasljedstvo, a pri tome mu je pomogao i Fagin. Stari gospodin Branlow je to saznao od Nancy. Dok je Nancy to pričala gospodinu Branlowu tamo je bio i Fagin koji je prisluškivao njihov razgovor. Fagin je to ispričao Sikesu koji je odmah ujutro ubio Nancy. Sikes je želio pobjeći u London, ali ga je policija uhvatila. Nedugo zatim i Fagin je uhvaćen i nakon odluke suda pogubljen. Djevojka Rose je saznala da je Oliver sin njezine pokojne sestre Agres Fleming koja je bila ljubavnica Edvina Leeforda. Njemu je rodila sina, a zatim umrla. Rose se udala za sina gospođe Mayle koja im je poklonila kuću. Gospodin Branlow je usvojio Olivera pa su živjeli sretno do kraja života.
Najljepši ulomak:
“Žid se cerekao i, tapšući Olivera po glavi, rekao mu da vidi kako će oni
postati još najbolji prijatelji samo ako bude šutio i prihvatio se posla.
Zatim, uzevši šešir i umatavši se u stari zakrpljeni zimski ogrtač, iziđe i
zaključa vrata od sobe za sobom.”
Bilješke tijekom čitanja:
- Od 5-50. str. - U tom dijelu opisuje se kada se rodio Oliver, kako je na porodu umrla njegova majka, a skoro i on. Olivera su odgojili u ubožnici, a kada mu je bilo deset godina išao je za šegrta.
- Od 50-100. str - Opisuje se kada je Oliver pobjegao iz svoje rodnoga grada i sedam dana pješačio do Londona. Tamo je našao mnogo prijatelja.
- Od 100-200. str. - U ovom dijelu najviše se opisuje težak život Olivera Twista u kojem je proživio razne nepravde prema sebi.
- Od 200-300. str. - Ponajviše se opisuje Oliverovo sudjelovanje u pljački u kojoj on uopće nije htio sudjelovati, a u njoj je i ranjen. Otišao je jednim ljudima koji su mu pomogli da se izliječi. On je njima bio jako zahvalan.
- Od 300-408. str. – Ovo je zadnji dio romana. U njemu je opisano Oliverovo odrastanje u zrelog muškarca. Događale su se provale, vješanja i ubojstva.
O djelu:
Radnja, zaplet i rasplet u Dickensovim romanima odvijaju se uglavnom prema klasičnim receptima. Glavni junak, koji je obično uzor kreposti i poštenja, prolazi kroz niz kušnji, hrabro se bori protiv svakojakih ljudskih mana i opačina i na kraju izlazi iz te borbe kao pobjednik, a ponajčešće se i ženi odabranicom svoga srca, koja je isto toliko dobra koliko i lijepa. Poročni i zli ljudi primjereno su kažnjeni, dobročinitelji nagrađeni. Ipak, premda obično unaprijed znamo kako će neki Dickensov roman završiti i kakva će sudbina snaći njegove junake, slika života koju je pisac naslikao uvjerljiva je i piastična. Sve navedeno možemo naći u romanu “Oliver Twist”, koji je napisan kao spoj tragičnih i melodramskih elemenata. On je zapravo literarna kritika društvene situacije, siromaštva, primitivnosti i oštar prosvjed protiv ustanova za djecu koje izrabljuju i muče djecu do iznemoglosti. Djelo nije samo kritika društva viktorijanske Engleske u doba industrijalizacije, već je to i galerija likova, od dobroćudnih plemića, prosjaka, beskućnika, lopova do nakaza i ubojica.
Stil:
Epiteti - velikima, malima, stara, zelene, pamučne itd.
Metafora - Puknut ću od smijeha
Usporedba - Kao pravo dijete.
Nepoznate riječi:
Hajke – glasilo londonske policije
City – trgovački centar i središte Londona
West End – zapadna otmjena četvrt Londona.
Likovi:
Glavni – Oliver Twist, Nancy, Fang, Sikes, Bumble
Sporedni - Rose, Brittles, Žid...
Analiza glavnog lika:
Oliver Twist bio je blijedo, mršavo dijete, ponešto niska rasta i sitan.
Citat:
“Međutim, priroda ili naslijeđe usadili su bili Oliveru u prsa zdrav i snažan
duh, koji se zahvaljujući oskudnoj prehrani u tom zavodu, mogao po volji
širiti i razvijati.”
Iako je Oliver izvana izgledao slabašno, iznutra je bio vrlo jak, što dokazuju njegove borbe kroz život.
Citat:
“Nisam ja gad – odvrati Oliver u velikom strahu. - Ja nju ne poznajem.
I nemam uopće sestre, ni oca ni majke. Ja sam siroče, a stanujem u
Pentonvileu.”
Dojmovi i kritike:
Teško bi bilo naći nekog drugog pisca koji je imao oštrije oko da zapazi i najsitnije pojedinosti, i najsićušnije crte. Svi su njegovi prizori i likovi plastični, trodimenzionalni, vidimo ih pred sobom kao u životu. A sve je to začinjeno blagim, divnim, neodoljivim humorom. Taj humor, kojim je na juriš osvojio svoje sunarodnjake, javlja se od vremena do vremena u svakoj njegovoj knjizi i tjera čitatelja na smijeh, širok, zdrav i radostan.
“Oliver Twist” sadrži mnoge tipične oznake Dickensovih djela. Knjiga je privlačna za svakoga tko je prvi put uzme u ruke, a oni koji su je jednom već pročitali, naći će uvijek u njoj neka poglavlja, prizore i ulomke koje će rado pročitavati, te jamačno nikad neće zaboraviti lica što se u njoj pojavljuju.
Mislim da se najugodnije i najsigurnije osjećao kad je pisao o djeci. I tu je bio pravi majstor. Najviše je kod njih volio i najbolje umio opisati njihovu prirodnost i nepokvarenost. I zaista, tko može ostati ravnodušan na sve one nesreće i zla što snalaze dobrog i naivnog dječaka Olivera od njegovih malih nogu? Dječaka kojega upoznajemo na njegov deveti rođendan, zatvorenog u spremištu ugljena, pa ga pratimo na naukovanju kod pogrebnika, gdje spava među ljesovima, sam kao u grobu, i koji i poslije, kad dođe u London, gotovo neprestano živi negdje između tamnice i groba. I kako da čitatelj ne zamrzi opakog i lukavog Fagina i njegova grubog i opasnog ortaka Sikesa, dva oličenja zla što nadopunjavaju jedan drugoga.
Ipak, htio bih napomenuti da se u “Oliveru Twistu” prvi put jasno očituje i jedna Dickensova slabost, a to je sklonost sentimentalnosti koja će mu u daljnjem književnom radu više štetiti nego koristiti. Katkad ni humor ne može odagnati plačan i otužan dojam izazvan u čitatelja.
Bilješke o piscu (verzija 1):
Charles Dickens rođen je 1812. god., a umro 1870. god. Jedan je od najpoznatijih engleskih pripovjedača realističkog stila. U svojim djelima prikazivao je englesko društvo XIX. stoljeća, posebno brojne socijalne probleme. Obilato se koristio humorom i satirom te napetostima i iznenađenjima u fabuli i radnji. Socijalnu težinu svijeta i života djece i djetinjstva na najsnažniji je način prikazao u romanima “David Copperfield” i “Oliver Twist”. U Dickensovom opisu ističe se serija romana o Pickwickovcima.
Bilješke o piscu (verzija 2):
Charles Dickens rodio se u Landportu 1812. Srednja i “niža srednja” klasa (kako ih obično nazivaju Englezi), tj. državni činovnici, obrtnici, sitni trgovci itd. živjeli su prilično dobro. Siti, zadovoljni, divili su se britanskom imperiju. Ukratko, bili su to tipični malograđani koji nisu željeli nikakvih promjena, zadovoljni trenutačnim stanjem. U toj “nižoj srednjoj klasi”, u obitelji siromašnoga državnog činovnika, proveo je djetinjstvo Charles Dickens. Bio je drugo od osmero djece. Dojmovi koje je ponio iz djetinjstva ostali su mu u neizbrisivu sjećanju do kraja života i bili su presudni za njegov razvoj kao čovjeka i pisca.
Rano je upoznao bijedu i neimaštinu. Dok je još bio dijete otac mu je zbog dugova dospio u zloglasni londonski zatvor Marshalesa. Posjećivao ga je s majkom i zauvijek zapamtio tu ružnu zgradu i jadnike koji su u njoj bili zatočeni. Obitelj je zapala u takvu bijedu da je i mali Charles morao prekinuti školovanje i zaposliti se kako svi skupa ne bi skapavali od gladi. Poslije je u svojim romanima oživio uspomene na to svoje jadno, prezreno djetinjstvo.
Godina 1836. značajna je u piščevu životu. Početkom te godine izlazi mu prva knjiga, Bozove skice, u kojoj je sabrao sve književne tekstove što ih je do sada napisao. Iste godine ženi se Catherinom Hogarth, kćerkom svoga prijatelja i novinskoga kolege. Izašao mu je i prvi mjesečni sveščić Posmrtnih spisa Pickwickova kluba, izvanrednog humorističnog romana. I dalje se nižu uspjesi, Oliver Twist, Život i doživljaji Nicholasa Nicklebyja, Stara prodavaonica rijetkosti, Barnabyjem Rudgeom, David Copperfield i mnogi drugi.
Posljednji mu je završeni roman Naš zajednički prijatelj. Smrt ga je zatekla dok je pisao Tajnu Edwina Droodea, u pedeset i devetoj godini, 1871. godine.
Mjesto radnje:
Engleska.
Vrijeme radnje:
19 st.
Tema:
Teško djetinjstvo dječaka Olivera Twista.
Osnovna misao:
Pisac govori kako dječak koji ne zna za svoje roditelje na kraju saznaje tko su oni, tj. dobro pobjeđuje zlo.
Kratki sadržaj:
Jedne noći nekakva došljakinja u ubožnici rodi sina, pa umre. Sinu je jedino ostavila stvari. Dječak je odrastao u kući jedne siromašne žene. Nakon nekog vremena dječaka Olivera Twista odveo je općinski pisar Bumble u sirotište. Tu je živio vrlo teškim životom. Nakon nekoliko mjeseci je otišao u London, gdje je susreo dječaka koji ga je odveo k starom Faginu. Fagin je Olivera učio trikove. Jednog dana dok su dječaci krali, a Oliver je bio s njima, stari gospodin greškom je shvatio da je Oliver nešto ukrao. Olivera su odveli na sud, ali je tamo bio svjedok koji ga je oslobodio. Olivera su Sikes i Nancy odveli k starom Faginu. Dječaka su iskoristili u krađi srebrnine gdje je bio ranjen. Na povratku ga je Sikes bacio u jarak. Oliver je ležao u jarku sve dok nije pala kiša koja ga je i probudila. Sav iznemogao otišao je kući. Kod kuće je bila Nancy koja se brinula o njemu. Nancy je shvatila da bi bilo najbolje da ga opet ne uhvate Fagin i Sikes. Oliver se brzo oporavljao, upoznao je i dobru djevojku Rose, a susreo je i starog gospodina Branlowa te mu je ispričao sve što se dogodilo otkako je napustio njegov dom. Gospodin Branlow je saznao da Oliver ima starijeg polubrata koji se predstavlja pod lažnim imenom (Monks). Monks je došao u London da uništi Olivera i sve što bi uputilo da je Oliver njegov polubrat. Htio ga je uništiti jer nije želio s njim dijeliti nasljedstvo, a pri tome mu je pomogao i Fagin. Stari gospodin Branlow je to saznao od Nancy. Dok je Nancy to pričala gospodinu Branlowu tamo je bio i Fagin koji je prisluškivao njihov razgovor. Fagin je to ispričao Sikesu koji je odmah ujutro ubio Nancy. Sikes je želio pobjeći u London, ali ga je policija uhvatila. Nedugo zatim i Fagin je uhvaćen i nakon odluke suda pogubljen. Djevojka Rose je saznala da je Oliver sin njezine pokojne sestre Agres Fleming koja je bila ljubavnica Edvina Leeforda. Njemu je rodila sina, a zatim umrla. Rose se udala za sina gospođe Mayle koja im je poklonila kuću. Gospodin Branlow je usvojio Olivera pa su živjeli sretno do kraja života.
Najljepši ulomak:
“Žid se cerekao i, tapšući Olivera po glavi, rekao mu da vidi kako će oni
postati još najbolji prijatelji samo ako bude šutio i prihvatio se posla.
Zatim, uzevši šešir i umatavši se u stari zakrpljeni zimski ogrtač, iziđe i
zaključa vrata od sobe za sobom.”
Bilješke tijekom čitanja:
- Od 5-50. str. - U tom dijelu opisuje se kada se rodio Oliver, kako je na porodu umrla njegova majka, a skoro i on. Olivera su odgojili u ubožnici, a kada mu je bilo deset godina išao je za šegrta.
- Od 50-100. str - Opisuje se kada je Oliver pobjegao iz svoje rodnoga grada i sedam dana pješačio do Londona. Tamo je našao mnogo prijatelja.
- Od 100-200. str. - U ovom dijelu najviše se opisuje težak život Olivera Twista u kojem je proživio razne nepravde prema sebi.
- Od 200-300. str. - Ponajviše se opisuje Oliverovo sudjelovanje u pljački u kojoj on uopće nije htio sudjelovati, a u njoj je i ranjen. Otišao je jednim ljudima koji su mu pomogli da se izliječi. On je njima bio jako zahvalan.
- Od 300-408. str. – Ovo je zadnji dio romana. U njemu je opisano Oliverovo odrastanje u zrelog muškarca. Događale su se provale, vješanja i ubojstva.
O djelu:
Radnja, zaplet i rasplet u Dickensovim romanima odvijaju se uglavnom prema klasičnim receptima. Glavni junak, koji je obično uzor kreposti i poštenja, prolazi kroz niz kušnji, hrabro se bori protiv svakojakih ljudskih mana i opačina i na kraju izlazi iz te borbe kao pobjednik, a ponajčešće se i ženi odabranicom svoga srca, koja je isto toliko dobra koliko i lijepa. Poročni i zli ljudi primjereno su kažnjeni, dobročinitelji nagrađeni. Ipak, premda obično unaprijed znamo kako će neki Dickensov roman završiti i kakva će sudbina snaći njegove junake, slika života koju je pisac naslikao uvjerljiva je i piastična. Sve navedeno možemo naći u romanu “Oliver Twist”, koji je napisan kao spoj tragičnih i melodramskih elemenata. On je zapravo literarna kritika društvene situacije, siromaštva, primitivnosti i oštar prosvjed protiv ustanova za djecu koje izrabljuju i muče djecu do iznemoglosti. Djelo nije samo kritika društva viktorijanske Engleske u doba industrijalizacije, već je to i galerija likova, od dobroćudnih plemića, prosjaka, beskućnika, lopova do nakaza i ubojica.
Stil:
Epiteti - velikima, malima, stara, zelene, pamučne itd.
Metafora - Puknut ću od smijeha
Usporedba - Kao pravo dijete.
Nepoznate riječi:
Hajke – glasilo londonske policije
City – trgovački centar i središte Londona
West End – zapadna otmjena četvrt Londona.
Likovi:
Glavni – Oliver Twist, Nancy, Fang, Sikes, Bumble
Sporedni - Rose, Brittles, Žid...
Analiza glavnog lika:
Oliver Twist bio je blijedo, mršavo dijete, ponešto niska rasta i sitan.
Citat:
“Međutim, priroda ili naslijeđe usadili su bili Oliveru u prsa zdrav i snažan
duh, koji se zahvaljujući oskudnoj prehrani u tom zavodu, mogao po volji
širiti i razvijati.”
Iako je Oliver izvana izgledao slabašno, iznutra je bio vrlo jak, što dokazuju njegove borbe kroz život.
Citat:
“Nisam ja gad – odvrati Oliver u velikom strahu. - Ja nju ne poznajem.
I nemam uopće sestre, ni oca ni majke. Ja sam siroče, a stanujem u
Pentonvileu.”
Dojmovi i kritike:
Teško bi bilo naći nekog drugog pisca koji je imao oštrije oko da zapazi i najsitnije pojedinosti, i najsićušnije crte. Svi su njegovi prizori i likovi plastični, trodimenzionalni, vidimo ih pred sobom kao u životu. A sve je to začinjeno blagim, divnim, neodoljivim humorom. Taj humor, kojim je na juriš osvojio svoje sunarodnjake, javlja se od vremena do vremena u svakoj njegovoj knjizi i tjera čitatelja na smijeh, širok, zdrav i radostan.
“Oliver Twist” sadrži mnoge tipične oznake Dickensovih djela. Knjiga je privlačna za svakoga tko je prvi put uzme u ruke, a oni koji su je jednom već pročitali, naći će uvijek u njoj neka poglavlja, prizore i ulomke koje će rado pročitavati, te jamačno nikad neće zaboraviti lica što se u njoj pojavljuju.
Mislim da se najugodnije i najsigurnije osjećao kad je pisao o djeci. I tu je bio pravi majstor. Najviše je kod njih volio i najbolje umio opisati njihovu prirodnost i nepokvarenost. I zaista, tko može ostati ravnodušan na sve one nesreće i zla što snalaze dobrog i naivnog dječaka Olivera od njegovih malih nogu? Dječaka kojega upoznajemo na njegov deveti rođendan, zatvorenog u spremištu ugljena, pa ga pratimo na naukovanju kod pogrebnika, gdje spava među ljesovima, sam kao u grobu, i koji i poslije, kad dođe u London, gotovo neprestano živi negdje između tamnice i groba. I kako da čitatelj ne zamrzi opakog i lukavog Fagina i njegova grubog i opasnog ortaka Sikesa, dva oličenja zla što nadopunjavaju jedan drugoga.
Ipak, htio bih napomenuti da se u “Oliveru Twistu” prvi put jasno očituje i jedna Dickensova slabost, a to je sklonost sentimentalnosti koja će mu u daljnjem književnom radu više štetiti nego koristiti. Katkad ni humor ne može odagnati plačan i otužan dojam izazvan u čitatelja.
No comments:
Post a Comment