Monday, March 5, 2012

Gulliverova putovanja - Jonathan Swift

Gulliverova putovanja - Jonathan Swift

Bilješke o piscu:
Jonathan Swift rodio se 1667. godine u Dublinu, glavnom gradu Irske, kamo je njegov otac u potrazi za poslom doselio iz Engleske nekoliko godina prije Swiftova rođenja. Roditelji su mu bili veoma siromašni, pa se školovao od škrtih darova raznih rođaka i tako već veoma rano osjetio poniženja i odricanja kojima su bila izložena sva sposobna i talentirana djeca nižih društvenih slojeva. Pisati je već počeo kao đak, no pravim stvaralačkim radom počinje se baviti u vrijeme kad postaje osobni tajnik engleskog velikaša i državnika Williama Templama u čiju je obranu i napisao svoju prvu satiru. Poslije Swift sudjeluje u političkim borbama te piše niz pamfleta i satira na politiku, religiju i političke stranke koje su se tada međusobno borile i izmjenjivale na vlasti. Kad je Swift uzeo pero u ruke da se nekomu naruga - odjeknuo bi smijeh širom zemlje. Godine 1726., kad je Swiftu već bilo pedeset i devet godina, izdao je svoje najljepše i najslavnije djelo “Gulliverova putovanja k raznim narodima u svijetu”. Posljednje godine svog života proveo je veoma žalosno. Razočaran u životu jer nije dočekao ostvarenje svojih snova i načela, za koje se borio, sam, gluh i bolestan, Swift je umro 1745. u 78. godini. Na njegovu se grobu nalazi natpis koji je sam sastavio: “Prođi, putniče, i ako možeš, ugledaj se na revnog pobornika slobode!”

Vrsta djela:
Putopisni pustolovni roman.

Mjesto radnje:
Liliput i Blefuscu.

Vrijeme radnje:
Krajem XVII. st. (1669. – 1700. god.).

Tema:
Kritika engleskih državnih i društvenih prilika potkraj 17. stoljeća.

Osnovna misao:
Dobro se uvijek ne vraća dobrim.

O djelu:
Upoznaje nas s pomorcem Gulliverom koji se suočava s nesvakidašnjom situacijom. Gulliver doživi brodolom i završi na čudnovatom otoku, na kojem ga očekuju pustolovine. Mislim da je tom pričom Jonathan Swift na satiričan način iznio svoje mišljenje o Engleskoj i njezinoj politici. Fantastična priča o pomorcu Gulliveru i njegovim pustolovinama poslužila je ujedno i kao okvir u kojem je dao svoju kritiku cjelokupnog engleskog života. Skladnost toga dvostrukog smisla “Gulliverovih putovanja” osigurala je tome djelu besmrtnu vrijednost, a Jonathana Swifta učinila je jednim od najpoznatijih i najslavnijih svjetskih pisaca.

Opis likova, gradova i građevina:
Gulliver
Otac mu je imao malo seosko imanje, a Gulliver mu je bio jedan od pet sinova. Sa 14 godina poslao ga je u Cambridge gdje se školovao, bavio se znanošću. Ono malo što je Gulliver dobivao od oca trošio je na bavljenje raznim znanostima.

Citat:
”Otac mi je imao malu farmu u Nottinghamshireu, a ja sam mu bio treći od pet sinova. Kad mi je bilo 14 godina, poslao me u Cambridge gdje sam se bavio znanostima. Premda sam dobivao veoma oskudnu opskrbinu, moje je uzdržavanje bilo preskupo za njegov mali imetak, pa su me dali na nauk gospodinu Jamesu Batesu...“

Lilliputanci
Vrlo su majušni, visoki oko šest palaca, a biljke i druge stvari nisu im nimalo više od ljudi. Imaju izoštren vid, ali ne vide na daljinu. Gullivera se vrlo dojmilo nekoliko stvari koje nije vidio golim okom. Kad su ga bili uhvatili, evo što je zapazio:

Citat:
“Učini mi se da je to čovjek srednjih godina i viši od one trojice što ga prate. Kako su stanovnici te zemlje visoki nešto manje od šest palaca, u istom su takvom razmjeru i sve druge životinje i biljke. Priroda je Lilliputancima ugodila oči da im sve stvari budu zgodne za vid, ali ne vide na daljinu. Vidio sam i kako mlada dama udijeva nevidljivu svilu u nevidljivu iglu.”

Hram
Vrlo je star i smatra se najvećom građevinom u kraljevini. Tu su Gullivera strpali na neko vrijeme dok ga nisu pustili:

Citat:
“Velika vrata prema sjeveru bila su oko četiri stope široka... Na prozor s lijeve strane prikovao je kraljevski kovač dvadeset i jedan lanac, nalik na lance koje se u Europi vješaju ženski satovi.”

Mildendo
Mildendo je prijestolnica Lilliputanaca, u kojoj se nalazi careva palača. Grad je opasan zidinama oko dvije do tri stope visokima i do jedanaest palaca širokima. Na razmaku svakih deset stopa nalaze se tornjevi. Ima više glavnih ulica od kojih je Gulliver najmanje dvije mogao prekoračiti jednim korakom. Prozori su bili zgusnuti, načičkani lilliputancima te je izgledalo poput najnaseljenijeg mjesta na Zemlji.

Citat:
“Ceste u tom gradu široke su oko pet stopa, što je dovoljno da se po njima može sasvim sigurno voziti u kočiji. Zgrade i ulice u koje nisam mogao stupiti bile su vrlo male, široke oko dvanaest do osamnaest palaca. U grad se može smjestiti pet stotina tisuća ljudi: kuće su na katove, a dućani i ostale trgovine obilno su opskrbljeni. Careva palača bila je usred grada okružena zidom. Vanjsko je dvorište toliko veliko da obuhvaća i još dva druga dvorišta. U unutarnjem su dvorištu kraljevske odaje koje sam jako želio vidjeti, ali sam razabrao da je to izvanredno teško jer su velika vrata iz jednog kuta u drugi samo osamnaest palaca visoka i sedam palaca široka.”

Lik pravde
Pravda se prikazuje sa šest očiju, dva oka sprijeda, dva straga, i još jedno oko na svakoj strani glave. Time se, prema lilliputancima, označuje opreznost, s otvorenom vrećom zlata u desnoj ruci i s mačem u lijevoj ruci kao znak kako je voljnija da nagrađuje nego kažnjava.

Problemska pitanja:
- Sažeto ispričaj Gulliverov boravak u Lilliputu (verzija 1)!
Gulliver doživi brodolom i spasi se na otoku Lilliput. Lilliputanci, stanovnici tog otoka, zarobe ga. Odvoze ga u Mildendo i tamo počinju njegove pustolovine. Pošto je već dugo zarobljen moli za oprost, car se predomišlja, ali ga na kraju ipak pušta. On im pomaže protiv neprijatelja. Nailazi na barku i vraća se u svoju zemlju.

- Sažeto ispričaj Gulliverov boravak u Lilliputu (verzija 2)!
Čovjek po imenu Gulliver brodskom nesrećom dolazi u Liliput, zemlju patuljaka. Tamo ga zarobljavaju i odvode u njihov grad. On uči njihov jezik i Liliputanci spremaju ugovor s pravilima kojih se Gulliver mora pridržavati kako bi ga oslobodili. Oslobađaju ga. Spašava ih od mnogih opasnosti. Odvodi brodove protivničkog naroda, spašava Liliputance od požara i pomaže u mnogim stvarima. Oni to njemu uzvraćaju tako da mu žele iskopati oči. On bježi u Blefuscu i tamo napravi brod i vrati se doma.

- Plan uzbudljivih pustolovnih događaja (prikazati kronološki)!
1. Gulliver je nastradao na moru te pliva da spasi život. Isplivao na obalu zemlje Lilliput. Zarobljavaju ga i vode u unutrašnjost zemlje.
2. Car lilliputanski posjećuje Gullivera u zatvoru
3. Gulliver zabavlja cara i njegove plemiće i plemkinje na vrlo neobičan način. Uz neke uvjete daje mu se sloboda.
4. Gulliver nudi svoju službu u ratovima protiv blefuščana
5. Svojom vještinom Gulliver zarobljuje sve blefuščanske brodove
6. Mora bježati zbog silnih optužbi Lilliputanaca
7. Nailazi na barku i sretno se vraća kući

- Plan uzbudljivih pustolovnih događaja u Liliputu?
1. Liliputanci zarobljavaju Gullivera
2. Sklapaju dogovor s njim
3. Oslobađaju ga
4. Otima brodove narodu koji je u ratu s liliputancima
5. Spašava ih od požara
6. Urote se protiv njega
7. Bježi u Blefuscu
8. Odlazi doma

- Slikovit ili uzbudljiv prizor (duhovito opisati - verzija 1):
Nakon otprilike četiri sata spavanja probudila je Gullivera vrlo smiješna zgoda: “Na časak zastala kola da se nešto popravi, a dvojicu-trojicu snašla radoznalost da vide kakav sam kad spavam. Popeli su se na kola i sasvim polagano krenuli prema mom licu. Jedan od njih, gradski časnik, gurnuo mi prilično duboko u lijevu nozdrvu šiljak svojega koplja i poškakljao mi nos slamčicom, pa sam žestoko kihnuo. Onda su neopaženo umakli te sam nakon tri tjedna doznao zašto sam se tako naglo probudio.”

- Slikoviti ili uzbudljivi prizori (verzija 2):
Najuzbudljiviji dio knjige je, po mojem mišljenju, kada izbije požar. Gulliver tada iskazuje svoju domišljatost. Jako je dobro opisan i vidi se koliko je pisac truda uložio u tekst.

Tablica s nestvarnim i stvarnim događajima/pojavama?
Stvarni događaji / pojave - Nestvarni događaji / pojave
Rat - Liliputanci
Požar - Lik pravde
Brodolom - Blefuščani

Analiza glavnog lika:
Gulliver
Gulliver dolazi iz jedne obitelji koja se nastanila u Londonu. Bio je treći od pet sinova. Sa četrnaest godina išao je Cambridge, u Emanuel College. Izučavao je navigaciju, matematiku i druge znanosti koje su mu poslije trebale. Sreća ga je služila i u najgorim slučajevima kao kada se spašavao nakon što je brod lupio o hridinu i razbio se, a on je rekao:

Citat:
“Što se zbilo s mojim drugovima u čamcu, ne znam kazati; ali sudim da su svi zaglavili. Ja sam pak plivao nasreću, a vjetar i struja gonili me naprijed.”

Spasio se, ali su ga zarobili patuljci Liliputanci. Dali su mu jesti i piti, a on je obećao da im neće ništa učiniti. “Priznaje, često ga je snalazila napast, dok su mu gore – dolje hodali po tijelu, da zgrabi prvu četrdesetoricu i tresne s njima o pod...”, ali ga je pekla savjest jer je vrlo pošten i drži do svojih obećanja. Liliputanci su dobro postupali s njim i dali mu slobodu. Postavili su mu uvjete za slobodu, a on ih je “potpisao sve s velikim veseljem.” Pošto je vrlo volio čitati i učiti, a i dobro je pamtio, brzo je naučio liliputanski. Njegovu dosjetljivost pokazao je kad je uspio ugasiti požar – mokraćom. Vedra su bila premala da bi Liliputanci uspjeli ugasiti požar, a Gulliver se jednostavno – pomokrio. Njegova dobrota i poštenje nije dobro prošlo jer je kraljeva pohlepa rasla te je htio više. Pomagao je liliputancima u ratovanju s blefuščanima (ukrao im ratne brodove), a kralj je htio potpunu pobjedu na što Gulliver nije pristao jer je pravedan i ne želi se miješati u političke probleme dvaju država. Nakon suđenja saznajemo da se čak i u njemu može pojaviti strah od malih ljudi, pa bježi u Blefuscu od kuda se vraća doma.

Opisi:
Nasukavanje u Lilliput – 5. studenog, kad u onim krajevima počinje ljeto, u gustoj magli opazi kormilar hrid na pedeset svežanja od broda; ali je vjetar bio tako jak da nas je natjerao ravno na nju, i brod nam se razbije. Nas šestorica spustimo čamac i uspijemo nekako da se otisnemo od broda i od hridine.

Krajolik kod starog hrama – Kraj oko mene učinio mi se samim vrtom, a ograđene njive, ponajviše po četrdeset četvornih stopa, nalikuju na same cvjetne lijehe. Te su njive izmiješane sa šumama od pol stanga, a najviše je drveće, koliko sam mogao rasuditi, visoko sedam stopa.

Jedna njihova igra – Ima još jedna zabava, koja se prikazuje jedino pred carem i caricom i ministrom predsjednikom, u osobitim zgodama. Car polaže na stol tri tanka svilena konca, duga šest palaca; jedan je modar, drugi crven, treći zelen. Ti se konci određuju za nagrade onima koje car izvoli odlikovati osobitim znakom svoje milost. Ceremonija se izvršava u svečanoj dvorani njegova veličanstva, gdje se kandidati moraju podvrći ispitu o svojoj vještini, koja je posve drugačija nego pređašnja, i takva da ni izdaleka sličnu nisam vidio ni u kojoj drugoj zemlji u novom ili starom svijetu.

Grad Mildendo – Tavanski prozori i kućna sljemena bijahu tako načičkani gledaocima te sam mislio da još nikad nisam vidio napučenije mjesto. Grad je prava četvorina, jer svaka je strana zida duga pet stotina stopa. Dvije velike ceste što unakrst presijecaju grad i dijele ga na četiri četvrtine, široke su pet stopa. Uličice i prolazi, u koje nisam mogao ulaziti, nego sam ih samo razgledao kako sam prolazio, široki su dvanaest do osamnaest palaca. U gradu se može smjestiti pet stotina tisuća duša; kuće imaju od tri do pet katova; tržišta i dućani obilno su opskrbljeni.

Careva palača – Vanjsko je dvorište četvorina od četrdeset stopa, te obuhvaća dva druga dvorišta: u unutarnjem su dvorištu kraljevske odaje, koje sam jako želio da vidim, ali sam razabrao da je to vanredno teško; jer velike kapije iz jedne četvorine u drugu samo su osamnaest palaca visoke i sedam palaca široke. No zgrade u vanjskom dvorištu u najmanju su ruku pet stopa visoke, pa ih ne bih mogao prekoračiti a da ih silno ne oštetim, premda su zidovi čvrsto građeni od klesana kamena četiri palaca debeli.

Dojam o djelu (verzija 1):
Knjiga je uzbudljiva, drži nas u stalnoj neizvjesnosti. Puna je zbivanja i zanimljivih opisa. Najviše me se dojmila njezina alegoričnost jer je jasno da je njezina poruka puno šira od priče o divu i patuljcima.

Dojam o djelu (verzija 2):
Djelo je vrlo zanimljivo, ali ima po meni zvani “Kraljević i prosjak kompleks” – previše opisa. Da se pisac usredotočio na događaj djelo bi bilo zanimljivije. Isto tako želio bih reći da je u djelu mjestimice problem kao i u “Robinsonu Crusoeu” - pisac spominje neke stvari pa kaže da će o njima poslije govoriti i to stvara zbrku. Djelo mi se vrlo svidjelo.

No comments:

Post a Comment