Povjestice - August Šenoa

Povjestice - August Šenoa

Bilješke o piscu (verzija 1):
August Šenoa rođen je 14. studenog 1838. godine. Radio je u mnogim uredništvima, pa i u „Vijencu“, najznačajnijem hrvatskom časopisu XIX. stoljeća. Punih dvadeset godina aktivno se bavio književnošću. Njegov prvi i najuspjeliji roman bio je „Zlatarevo zlato“. Napisao je još i: „Seljačka buna“, „Čuvaj se senjske ruke“, „Prosjak Luka“, „Barun Ivica“, „Branka“, „Mladi gospodin“, „Ilijina oporuka“, „Vladimir“, „Pruski kralj“ i još mnogo drugih djela. Osim što je pisao dijela u prozi, pisao je i poeziju. Neke od njegovih najpoznatijih lirskih pjesama su: „Budi svoj“, „Radi“, „Napitnica budućnosti“, „Bohinjsko jezero“, „Zagreb“ i „Na Ozilju gradu“. Prije smrti pisao je djelo „Kletva“. Šenoa ga nije dovršio, ali Josip Eugen Tomić je. August Šenoa umro je 13. prosinca 1881. i Zagrebu.

Bilješke o piscu (verzija 2):
August Šenoa rođen je 1838. godine u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pečuhu, a zatim u Pragu, gdje sprema doktorat pravnih znanosti, te u Beču. Tu se potpuno posvećuje novinarstvu i književnosti. Vrativši se u Zagreb, 1886. godine, djeluje kao publicist i književnik, izabrani gradski bilježnik, a umire kao gradski senator. Djelujući kao novinar, kritičar, pripovjedač, romanopisac, satirik, pjesnik dramatik i javni radnik, Šenoa je udario pečat razdoblju prijelaza iz romantizma u realizam (1868.-81.), pa se ono naziva još i Šenoino doba. U književnom radu vodio se preporodnom idejom poticanja nacionalne svijesti. U njegovoj poeziji značajno mjesto zauzimaju povjestice, lirsko-epske pjesme s temama iz hrvatske prošlosti, a pisao je još i domoljubnu, ljubavnu, religioznu i šaljivu poeziju. Neke od pjesama su mu i uglazbljene kao npr. Ribareba Jana, Zagrebu, Oj ti dušo moje duše itd. Najznačajniji je Šenoin doprinos razvoju hrvatske proze, pa ga nazivaju i ocem hrvatskog ramana. Najpoznatiji su mu romani "Zlatarovo zlato", "Čuvaj se senjske ruke", "Seljačka buna", "Prosjak Luka", "Karanfil s pjesnikova groba". Veliki dio svog stvaralaštva posvetio je kazalištu, ali je ipak značajniji kao kritičar nego kao stvaraoc. Od poznatijih djela mu je komedija "Ljubica". Pisao je feljtone (Zagrebulje, Vječni žid,...), bavio se prevođenjem (William Shakespeare), a pisao je i putopise. Umro je u Zagrebu 1881. godine.

O djelu:
Povjestice su epsko-lirske pjesme nastale na temelju povijesnih događaja i legendi.

Povjestice po nastanku:
Postolar i vrag - legenda
Kameni svatovi - legenda
Kugina kuća - legenda
Anka Neretvanka - legenda
Smrt Petra Svačića - povijesni događaj
Šljivari - povijesni događaj
Prokleta klijet - povijesni događaj
Vinko Hreljanović - povijesni događaj
Kakvu Hrvati djecu jedu - legenda
Propast Venecije - povijesni događaj

Poruka:
Kameni svatovi – Ljubav je kad nekoga iskreno voliš, a ne novac i interes
Kugina kuća – Prije nego učiniš nešto, razmisli o tome
Postolar i vrag – Kako činiš, tako će ti se i vratiti


Kameni svatovi (verzija 1)

Sadržaj:
Prije mnogo godina pod vrletnim Susjedgradom živio mlinar i žena njegova mlinarica. Imali oni sina jedinca. Živjeli su sretno, a i novca imali. Jednog dana reče majka jedincu svome sinu kako je odrastao i da je vrijeme za ženidbu. Odgovori joj sin: „Jesam, majko, zaljubljen sam. U lijepu, mladu, bijelu Janju“. Razljutila se tada mlinarica majka i vikala na sina jer se on tako bogat u siromašnu Janju zaljubio. No, čuo to mlinar te došao i mlinaricu ušutkao. Reče on sinu svome da je volja njegova, neka se ženi Janjom. Na dan vjenčanja ostala mlinarica kod kuće, svate čeka i ručak kuha srdita i ljuta. Kad su svatovi pred kuću došli, na vratima stala stara i povikala: „Ubila me strijela mahom ak´ mi Janja bude snahom! Kleta družbo, na toj stijeni kamenom se okameni!“

Kroz selo pošla strijela, a svati se i cijelo selo okamene. Od tad stari, vrletni Susjedgrad je kamen.

Glavni likovi:
Sin, mlinarica

Sporedni likovi:
Mlinar, snaha Janja, selo

Najdraži lik:
Snaha Janja - vanjski opis: bijela, lijepa, mlada
- osobine: poštena, pobožna, mlada


Kameni svatovi (verzija 2)

Mjesto radnje:
Pod Susedgradom

Vrijeme radnje:
U prošlosti

Tema:
Vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje.

Ideja:
Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu.

Kratki sadržaj:
Ispod Susedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. Roditelji su željeli da se sin oženi i dovede snahu koja će im pomagati. Sin je rekao majci da je zaljubljen u lijepu, ali siromašnu Janu. Majka je bila protiv vjenčanja ali joj mlinar nije dozvolio da ga spriječi. Na dan vjenčanja ostala je kod kuće spremajući ručak za goste. Izrekla je kletvu i pretvorila svatove u kamen, a oni su na istom mjestu ostali do danas.

Motivi:
Ljubav, neslaganje, svatovi, kamen, kletva, vjenčanje…

Strofe:
Ima deset strofa, prvih nekoliko su kratke (osmerostih), a ostale su puno duže.

Rima:
Ima svih vrsta rime - parne, unakrsne i obgrljene.

Analiza glavnog lika:
Majka (Mlinarica): Stara žena, vrijedna, želi da se sin oženi. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku ona postaje jako gnjevna, ljuta, bijesna. Pod utjecajem toga baca kletvu na svatove. Nakon toga ljudi govore da je luda.

Sporedni likovi:
Sin, Jana, mlinar, svatovi…

Jezik i stil:
Pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku. Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima. Ima metafora, usporedbi, epiteta, eufemizama, ironije...


Smrt Petra Svačića

Kratki sadržaj:
Na gori Gvozd došlo je do bitke u kojoj je smrtno ranjen Hrvatski kralj. Kralj sav krvav i na izmaku snaga drži hrvatski barjak i ljubi ga. Podleglom kralju dolazi u susret vila hrvatica koja ga hvali i opisuje hrvatske krajeve, od Jadranskog mora do planina i gora hrvatskog zaleđa. Kralj plače za divnom zemljom koju napušta.

O piscu:
August Šenoa rođen je 14.studenog 1838.g. u Zagrebu. Nazivali su ga pjesnikom Zagreba jer je u svojim djelima cesto pisao o svom rodnom gradu. August Šenoa je pisao novinske članke, pjesme, a to su: " Zlatarevo zlato ", " Seljačka buna "," Čuvaj se senjske ruke ", " Diogenes ", " Prosjak Luka ", " Branka " i druge. U njegovim djelima vidljiva je ljubav prema domovini i svom narodu. Rodoljublje i čovječnost dva su osnovna osjećaja kojima je prožet njegov cjelokupni književnički rad. Njegovo najpoznatije djelo su Povjestice : " Kugina kuca "," Kameni svatovi "," Gvozdeni div "," Postolar i vrag " i druge. August Šenoa umro je u Zagrebu veoma mlad u 43 godini života 13.prosinca 1881.god.

Glavni likovi:
Petar Svačić i Vila.

Mjesto radnje:
radnja se dešava na bojnom polju sadašnjoj Petrovoj ili Gvozden Gori , gdje je u bitci za slobodu Hrvatske Petar bio ranjen

Vrijeme radnje:
Radnja se dešava oko 1097 god. Kada je Petar Svačić bio hrvatski kralj . ( navodno od 1093-1097).

Tema:
Tema ovog djela je Petrovo rodoljublje prema Hrvatskoj.

Sadržaj:
Na gori Gvozd došlo je do bitke u kojoj je smrtno ranjen Hrvatski kralj.
Kralj sav krvav i na izmaku snaga drži Hrvatski barjak i ljubi ga. Podleglom kralju dolazi u susret vila Hrvatica.  On govori kako mu je žao umrijet sad kad je Hrvatska u nevoljama, kad ju stranci gaze I kad je narodu loše. Ona mu govori da će još neko vrijeme biti loše, da će cijela Hrvatska biti rana, ali da će doći danak ad će sva zemlja biti slobodna i rascvjetana. Petar nakon što je to čuo reče da je sada utješen i da može umrijet mirno kad mu je vila obećala da će ona brinuti o lijepoj zemlji Hrvatskoj.

Pouka:
Pouka ove povjesnice jeste da hrvati vole svoju zemlju i da će pored svih nevolja I muka, opstati i hrvati i Hrvatska. Na gori Gvozd došlo je do bitke u kojoj je smrtno ranjen Hrvatski kralj. Kralj sav krvav i na izmaku snaga drži Hrvatski barjak i ljubi ga. Podleglom kralju dolazi u susret vila Hrvatica koja ga hvali I opisuje Hrvatske krajeve,od Jadranskog mora do planina i gora hrvatskog zaleđa. Kralj place za divnom zemljom koju napušta.


Propast Venecije

Kratki sadržaj:
Napoleon je uputio ultimatum venecijanskoj vlasti. U duždevoj palači na Markovu trgu okupilo se mletačko vijeće. Mlađi su za rat dok stariji brinu o brižljivo sagrađenom gradu. Stariji zagovaraju mir i očuvanje grada. Tako Mleci vijećaju u noć dok pred palačom stoji stražar po svim oznakama Mlečanin, ali on je hrvat koji čezne za svojim domom. On iz daljine čuje glasove iz svoje domovine, čuje pjesmu svoje žene te čezne za povratkom u domovinu. Ujutro se na Markovu trgu okupilo mnoštvo koje je bilo za potpisivanje mira. Noć se opet spušta na lagunu ali to nije obična noć jer Venecija više nije samostalna nego je u milosti i nemilosti Napoleona.


Dojam o djelu:
Povjestice su na mene ostavile snažan dojam, jer je u njima Šenoa, na vrlo interesantan način, izmišljene priče uklopio u stvarne događaje iz naše prošlosti. Osim toga, neke su povjestice šaljive i uzbudljive, te stoga interesantne do samog raspleta. Smeta me što priličan broj riječi nisam razumio, budući je djelo pisano jezikom koji se danas više ne govori, te sam morao prekidati čitanje kako bi pročitao objašnjenje na dnu svake stranice.