Friday, March 2, 2012

Odiseja - Homer

Odiseja - Homer

Bilješke o piscu (verzija 1):
Homer ili Homeros živio je oko 800. g. pr. n.e. Homeru se u antici pripisalo autorstvo Ilijade i Odiseje, kao najpoznatiji i zapravo jedini spomenici tog vremena. Sumnja se da je Homer napisao potpuno oba spjeva jer je bio slijep i jer se vide vidljivi ispravci drugih pjesnika na samim djelima. Osim Ilijade i Odiseje Homer je pisao niz "kikličkih epova" s trojanskom ili tebatanskom tematikom, zatim tkz. homerske himne bogovima, šaljiv spjev Batrahomiomahija (Boj žaba i miševa), ali na kraju su mu poricali sve osim Ilijade. O Homerovom životu nema pouzdanih podataka ali zna se da najvjerojatnije potječe iz Smirne u Maloj Aziji, i da je živio između 900. i 700. g. pr. n.e. Krajem 18. st. razvila se sumnja za njegovim postojanjem zbog tzv. "homerskog pitanja", a taj problem do dana današnjeg nije potpuno riješen. Prevladava mišljenje o tzv. unitarizmu tj. da je jedan ljudski genije u to vrijeme spojio sve dotadašnje priče u ta dva epa, i to Ilijadu u mlađim danima, a Odiseju u starijim danima. Po detaljnoj tematici, po preciznosti likova i njihovih osjećaja i mišljenja, po njihovom dotadašnjem mišljenju na svijet i na bogove, Ilijada i Odiseja pripada najvećim kulturnim i umjetničkim tekovima čovječanstva. Te knjige su kasnije imale i veliki utjecaj na razvoj antičke i europske književnosti. Ostale su nenadmašene uzorom na ostalu epsku literaturu. Oba epa su pisana heksametrom. Ilijada sadrži 15 696, a Odiseja 12 103 heksametara. Aleksandrijski su ih filozofi podijelili na 24 knjige prema broju slova grčkog alfabeta.

Bilješke o piscu (verzija 2):
Tko je Homer? Na ovo pitanje ne može se pouzdano odgovoriti jer o Homeru nemamo iz starine vjerodostojnih vijesti. Njega učeni ljudi smatraju ne samo najvećim starogrčkim pjesnikom, već i začetnikom europske književnosti, jer su djela koja su se sačuvala pod njegovim imenom najstarija od svih u europskoj književnosti. On je svoju ličnost podredio svom umjetničkom cilju. Nije ovo usamljen slučaj u svjetskoj književnosti da je pjesnik nekog velikog književnog dijela ostao nepoznat. Upravo je zbog toga mašta čitalaca stvarala o Homeru različite kombinacije. To je uzrok da se ne može sa sigurnošću tvrditi gdje se Homer rodio i kada, a ni to je li uopće postojao pjesnik s tim imenom.
Mnogi su gradovi polagali pravo na to da budu Homerova domovina. Sedam se gradova takvi da su rodno mjesto Homera: Smirna, Rod, Kolofon, Salamina, Hij, Arg i Atena. Po nekim podacima iz Odiseje, kojima se dodiruju neki događaji i političke i trgovačke povijesti, a koji sežu u 7. st. pr. n. e., moglo bi se zaključiti da je Homer starosti tih događaja ili nešto mlađi od njih. Predaja o Homeru govori da je bio slijep i da je pjevao do kraja života. Po onome što predaja kaže mogli bismo Homera usporediti s našim narodnim pjevačima koji su išli od mjesta do mjesta, pjevali pjesme o junacima i tako zasluživali za svoj kruh. Iz Odiseje bi se moglo zaključiti da je njen pjesnik pripadao aristokraciji, jer je prožet njezinim duhom i pogledima.

Mjesto radnje:
Istočni i srednji dio Mediteranskog mora.

Vrijeme radnje:
Nakon završetka Trojanskog rata.

Tema:
Lutanja Odiseja i njegov povratak porodici uz pomoć Bogova.

Ideja:
Ideja je, po svemu upornost i da se čekanje isplati. Da Odisej nije bio uporan da dođe do Itake, i da ga Penelopa nije uporno i vjerno čekala, ne bi bili sretni.

Kratki sadržaj (verzija 1):
Nakon što je niz godina proveo u zarobljeništvu nimfe Kalipse na otoku Ogigiju, bogovi Odiseja oslobađaju, te on žuri da dođe kući. Za to vrijeme Atena pomaže Telenahu (Odisejevom sinu) da otjera prosce njegove majke, nagovještavajući mu da će otac uskoro doći. Međutim, Posejdon razbije Odisejev brod od obale otoka Sherije. Tu Odisej uz Ateninu pomoć sreće Nausikoju, kći tamošnjeg kralja, koja mu pomaže da dođe do grada. Tamo Odisej dolazi do kralja Alkonija te mu opisuje svoje doživljaje. Nakon što napokon stiže na Itaku, Penelopa ga jedva prepoznaje, a otac je presretan što vidi sina.

Kratki sadržaj (verzija 2):
Odiseju, znamenitom grčkom junaku i kralju Itake na povratku iz Troje zameo se svaki trag. Na Itaci se pronio glas da je nastradao, pa su nagrnuli prosci Penelopi, njegovoj ženi moleći je da pođe za jednog od njih. Njoj nije do udaje a prosci su zbog toga nestrpljivi, nasrtljivi i drski. U Odisejevu domu počinju svakakve nezgode. Prosci se goste i zabavljaju, i tako rastaču Odisejevu domovinu. To traje već četvrtu godinu. Konačno su se bogovi sažalili nad Odisejem i odlučili da prekinu njegova stradanja. U tome velika udjela ima božica Atena, koja uvijek uskače u pomoć Odiseju kad se nađe u nevolji. Na skupštini bogova Atena se zauzela za Odiseja. Odisej se zamjerio bogu Posejdonu što mu je zaslijepio sina Polifema. Zbog toga mu priječi da se vrati kući. Kako Posjedon nije bio na skupštini, bogovi odluče da se nakon 20 godina Odisej vrati kući. Atena odmah otiđe do Telemaha i naredi mu da sazove narodnu skupštinu i da zaprijeti proscima, što Telemah i učini. Prosci ga izruguju i ne žele otići iz njegove kuće sve dok se njegova majka ne odluči za jednog od njih. Telemah kreće na put da sazna nešto o ocu Odiseju. Atena je preobražena u Mentora odvela Telemaha do Pigena da nađe Nestora. Nestor nije mnogo rekao nego ga uputi Menelaju. Na Olimpu bogovi ponovno vijećaju. Atena je ponovno potakla pitanje Odisejeva povratka. Odlučeno je da se Odisej napokon vrati kući. Hermon, glasnogovornik bogova, obavijesti Nimfu o odluci bogova radi koje je i došao. Kalipsa pođe Odiseju saopćiti odluku bogova. Odisej je u prvi mah mislio da se radi o još jednoj varci, a tek je onda uvidio da Kalipsa govori istinu. Odisej je u svom daljnjem putovanju imao još dosta poteškoća. Odisej je došao do feničana koji su priredili gozbu u njegovu čast. Odisej je feničanima ispripovijedao sve o svojim mukama i patnjama. Pripovijedao im je o Kiklopu kojeg je oslijepio i zbog kojeg je kažnjen od boga Posejdona. Pričao im je o Kirki koja je njegove prijatelje pretvorila u svinje, a na kraju im povratila ljudski oblik, a Odisej i prijatelji su ostali kod nje godinu dana. Tada im je ispričao o mrtvačkom carstvu gdje vidje majku za koju ne zna da je umrla. Ispričao im je o sirenama koje su svojom pjesmom izmamile svakog mornara koji onuda prođe. Govorio je o strašnoj Skili i Ohalijevom govedu. Nakon dugog razgovora Odisej krene na put u Itaku. Feničani ga usnulog odvedu do Itake. Atena je Odiseja prerušila u ružnog starca tako da ga nitko na Itaki ne prepozna. Tada ga uputi kod Eumeja. Eumej lijepo primi starca ne znajući da je on njegov gospodar. Eumej je govorio lijepih stvari o Odiseju. Odisej odluči da sada ovako prerušen sazna o odanosti sluškinja. Atena ode do Telemaha da ga obavijesti da brzo dođe kući. Telemah se vrati kući u tajnosti i tad prepozna svog oca Odiseja. Atena, Odisej i Telemah zajedno planiraju napad na prosce. Odisej odlazi prerušen u kuću gdje ga prepoznaje služavka po ranjenoj nozi. Na kraju ipak dođe do pokolja prosca, ali kraj je sretan jer Penelopa prepoznaje svog muža nakon mnogo godina.

Bilješke o djelu (verzija 1):
Odiseja je starogrčki ep nastao u VIII st. p.n.e. Spjevao ga je slijepac, Homer koji je živio oko 800. g. p. n. e. Za njega je vezivan i niz drugih epova, šaljivi spjev “Boj žaba i miševa” i druga djela, ali se u 18 st. pojavila sumnja u njegovu egzistenciju. Interesantni su njegovi opisi i heksametri (stihovi od 6 slogova). Vjeruje se da je “Ilijadu” napisao u ranijim godinama, a “Odiseju” kao nastavak u kasnijim godinama. Po Homerovim spjevovima možemo zaključiti kakvi su bili stari Grci. U “Odiseji” se opisuju lutanja Odiseja, grčkog junaka po završetku Trojanskog rata pri povratku na Itaku vjernoj ženi Penelopi i sinu Telenahu. Odisej je hrabar, lijep junak koji se trudi vratiti svojoj supruzi. To mu daje snage da prebrodi sve teškoće koje mu se ispriječe na putu.

Pored Odiseja u priči se pojavljuju i drugi Likovi:
Penelopa – Odisejeva žena koja odbija sve prosce, čak i onda kada više nije bila sigurna da je Odisej živ.
Telemah – Odisejev sin, sličan ocu po svojoj hrabrosti, naročito nakon što ga je Atena ohrabrila da otjera sve prosce.
Atena – Grčka božica mudrosti koja pomaže Odiseju i olakšava mu put koliko god može.
Posejdon – Grčki bog mora koji otežava put Odiseju, jer je ovaj oslijepio njegovog jednookog sina (Kiklopa Polifema)
Zeus, Apolon, Kalipsa...

Bilješke o djelu (verzija 2):
Glavini lik ovog djela je Odisej. Njegova domišljatost i realističan duh vide se u Polifemovoj pećini. U mnogim prigodama u Odisejevu se značaju otkrivaju neke crte koje su glavno oruđe trgovaca, a to su: hladnokrvnost, proračunatost, rasuđivanje i laž. On se njima obilato služi i onda kada bi najhladnokrvniji čovjek izgubio svoj mir i podlegao nagonu srca, a i onda kada to ne zahtijevaju okolnosti. On zna npr. da će u kobnom susretu s Skilom morati izgubiti šestoricu drugova i da će njihova smrt biti na neki način zalog za spasenje ostalih. On to prihvaća jer drugog izlaza nije bilo, a od prijatelja krije taj strašan čas. Za razliku od Ilijade koja je ratni ep, Odiseja je mirnodopski ep. Odiseja je odraz grčkog društva na prijelazu iz rodovske zajednice u robovlasnički društveni sistem. Ona ima ogromno značenje za proučavanje tog perioda razvitka društva, njegova načina života i mišljenja. U Odiseji je vrlo vjerojatno odražena ta faza društvenog razvitka u svim odnosima. Da nisu sačuvane Odiseja i Ilijada, mi ne bi mogli u potpunosti shvatiti religiju starih grka, njihovu literaturu niti umjetnost. U Ilijadi i Odiseji najpotpunije je izražena grčka mitologija, koja je bila neiscrpno vrelo za grčku umjetnost.

1. pjevanje - “Kikonci i Lotofazi”
Odisej je kralj kršnog otoka Itake u Jonskom moru. Od svih Grka Odisej je najviše lutao na povratku kući. Odisej je sa svojih dvanaest brodova krenuo iz Troje ali ga je odmah jaki vjetar odvukao prema sjeveru na tračku obalu. Tamo je sa svojim ljudima provalio u kikonski grad Izmar. Muškarce su pobili a žene i ostali plijen su podijelili. Odisej je htio da odmah otplove ali ga njegovi ljudi nisu poslušali. Pobjegli kikonci sa svojim susjedima navale na Odisejeve ljude. Odisejevi ljudi brzo uskočiše u lađe i počevši bježati. Iz svake lađe umrlo je po šest vojnika. Nakon toga jedno dulje vrijeme mirno su plovili morem, kad odjednom jedna velika oluja sa sjevera polomi im jedrenice i jedra im rastrga u komade. Morali su mukotrpno veslati kako bi stigli do kopna. Trebalo im je dva dana da poprave brodove. Nakon toga razapeli su nova jedra i otplovili prema jugu. Odmah kraj rta Maleja tj. blizu Itake zapuha jak vjetar koji ih je odveo daleko od domovine na otvoreno more. Devet dana ih je bura nosila, a tek deseti dan dospjeli su na obalu Latofaga. Tamo su živjeli ljudi koji su se hranili lotosovim plodom. Taj lotosov plod bio je slađi od meda, i imao je čarobnu moć. Ta čarobna moć nije bila dobroćudna nego zloćudna jer svatko tko ga okusi nije se više želio vratiti kući nego samo ostati u toj zemlji. Odisejevi ljudi su okusili taj plod. Odisej je morao silom odvesti svoje ljude lađama, a oni su se opirali i plakali.

19. pjevanje - "Odisej i Penelopa - Pranje nogu"
Odisej ostane u dvorani da čeka Penelopu. Penelopa siđe iz svoje sobe i sjedne na stolicu kraj ognjišta. Došle su i sluškinje da raspreme stolove i pobrinule su se da ponovo bude svjetla i topline. Sluškinja Melanta stane po drugi put grditi Odiseja. Ona ga stade tjerati iz dvora. Na to Odisej odgovori “Kako bi ti bilo kad bi i tebe bogovi kaznili”? Kad je Penelopa čula razgovor izgrdi sluškinju i stadoše razgovarati o svome mužu kojeg čeka već mnoštvo godina (nije znala da taj muž kojeg tako dugo čeka stoji ispred nje). Odisej joj počne opisivati nestvarne događaje kao ugošćivanje na otoku Kreti. Opisao je vrlo detaljno njegovu odjeću. Penelopa je samo plakala. Penelopa tako ugosti svog prijašnjeg muža ne znajući zapravo da je to on. Ona mu ponudi i pranje nogu ali on pristane samo pod uvjetom da to bude jedna starija sluškinja. Pri pranju nogu stara dadilja prepozna Odiseja po ožiljku iznad desnog koljenom. Vepar je zadro zubom u meso Odiseju već u mladim danima. Odisej je zamolio dadilju de ne oda njegovu pravu ličnost jer bi moglo doći i do ozbiljnih problema. Starica uzme novu vodu i ne izusti ni jednu riječ. Nakon toga Odisej ponovo započe pričati s Penelopom koja mu govori o jednom snu u kojem vidi skori dolazak muža. Kraljica na kraju razgovora zaželi strancu laku noć i ode u svoje odaje.

21. pjevanje - "Napinjanje luka"
Penelopa uze lijepi mjedeni ključ s bjelokosnom drškom i ode uz pratnju sluga po Odisejev luk i tobolac (Spremište za strijele). Penelopa izjavljuje da će oženiti samo onoga koji će uspjeti nategnuti Odisejev luk i čija će strijela proći kroz svih dvanaest sjekira. Prosci stadoše gledati luk sa zaprepaštenjem. Antinoj predlaže redoslijed kojim će prosci pokušati nategnuti luk i čija će strijela proći svih dvanaest sjekira. Odisej priznaje smo govedaru i svinjaru svoju pravu ličnost kako bi od njih dobio pomoć da pokuša i on to učiniti. Niti jedan prosjak nije uspio izvršiti zadani zadatak. Odisej moli jedan pokušaj ali mu se svi protive. Na kraju Odisej svojom lukavošću i pomoću njegova sina Telemaha uspijeva dobiti jedan pokušaj. Niti jedan prosac ne vjeruje u njegovu snagu i uspješnost. Odisej bez ikakve veće muke nategne luk uz veliko očaranje prosaca, postavi strijelu i razapne ju kroz svih dvanaest sjekira. Odisej namigne sinu da dođe do oca s oružjem kako ga nitko ne bi mogao napasti. Odisej tako započinje večeru.

24. pjevanje
- Pošto je Odisej ubio prosce Hermija ih vodi u podzemni svijet k Aidu
- Oni nalete na Agamemnonovu i Ahilejevu dušu
- Amfimedonova duša govori Agamemnonovoj kako se Odisej vratio kući i pobio prosce
- U to vrijeme Odisej ode do svog oca Laerta u nadi da će ga prepoznati
- Kaže mu da je to on i da je pobio prosce
- Zatim odu u kuću na ručak i svi se pozdrave ali Eupid digne ustanak zbog ubijenih prosaca
- Nakon što Odisej rani Eupida Atena prekine rat i pomiri Odiseja sa njegovim narodom

Analiza likova:
Odisej
Kralj Itake, glavni lik istoimenog djela. Odisej se odlikuje hrabrošću, domišljatošću i strpljivošću. On je vrlo hrabar i pametan čovjek i po tome je bio poznat u cijelom kraljevstvu i šire u svijetu. Mnogi su samo na izgovor njegovog imena osjećali strah. On je uz to bio i vrlo osjećajan čovjek velikog srca.

Penelopa
Odisejeva žena, izmorena od tuge i očaja zbog gubitka voljenje osobe. U proteklih 20 godina mnogo puta je bila u zabludi o povratku Odiseja tako da u prvi mah nije prepoznala svog muža. Ovog puta je htjela biti mudra i postavlja Odiseju zamku. Na kraju ipak u starcu prepoznaje svog Odiseja. Penelopa je bila uvijek čvrsta žena i nije dala da je prosci zavedu.

Telemah
Sin Odisejin i Penelopin, bio je vrlo mlad kad je morao postati glava kuće. Vrlo je neiskusan i slab da se suprotstavi mnogim proscima koji su nemilice trošili njihovo imanje. Po Ateninu savjetu odlazi sam u svijet da traži svog oca za kojeg ne zna je li živ ili mrtav. Telemah dobro obavlja svoj posao, ponio se hrabro i odlučno i zajedno sa svojim ocem uništava prosce.

Atena
Bila je božica mudrosti. Velika zaštitnica Odiseja i njegove obitelji. Trudila se pomoći Odiseju i njegovu sinu u bilo kojoj situaciji. Na kraju se njezina velika ljubav i trud isplatila jer je Odiseju vratila obitelj i život.

No comments:

Post a Comment